Ukrajinska književnost 6

Naziv kolegija: Ukrajinska književnost 6 (2023./2024.)

Status kolegija: obvezatni

Nastavnici: dr. sc. Dariya Pavlešen, Pavao Jergović

Jezik: ukrajinski

Oblik nastave:  predavanja i seminar (3 P + 1S)

Trajanje: VII. semestar – zimski

Broj ECTS bodova: 5

Ispit:  seminarski rad i usmeni ispit.

Obveze studenata:

– redovito pohađanje nastave

– redovito čitanje odabranih tekstova te interpretacija književnih tekstova na nastavi

– proučavanje obvezatne (i dopunske) stručne literature

– pripremanje prezentacije i seminarskog rada na odabranu temu

Ciljevi kolegija:

Upoznati studente s književnopovijesnim procesom XX. st. u Ukrajini, koji se odvijao u kontekstu općeevropskih tendencija, posebno s osebujnošću književnih pravaca, eksperimentatorstva i kvalitetnih ostvarenja ukrajinske renesanse (do početka 30-ih godina).

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:

Kolegij pomaže izgradnji kompletne vizije ukrajinske književnosti (uključena književnost ukrajinske dijaspore, popunjene “bijele mrlje”) s akcentiranjem nacionalnih osobitosti, a i tipoloških srodnosti s europskim književnostima, ovladavanju tehnikom analize tekstova; upućuje na relevantnu literaturu.

Korištene metode:

Izlaganje, raspravljanje, diskusija, priprema za samostalno izlaganje studenata, obrana seminarskog rada. Panoramno upoznavanje studenata s književnim procesom i njegovo “posvjedočenje” na konkretnim tekstovima i umjetničkom iskustvu sudionika toga procesa (djela, biografije, skice, eseji i dr., a također i slikarstvo, glazba, kazalište, film i dr., koji pomažu oblikovanju mozaičke slike određenoga odsječka vremena).

Sadržaj kolegija:

  1. Ukrajinska književnost na razmeđu XIX.-XX. stoljeća. Tradicionalisti i modernisti (neoromantizam, impresionizam, simbolizam, futurizam, početci ekspresionizma).
  2. Dostignuća predrevolucijske ukrajinske književnosti (poezija, proza, drama). Tematska, žanrovska, filozofska mnogostranost stvaralaštva V. Vynnyčenka.
  3. Revolucija i boljševički prevrat, koji izaziva 4-godišnji građanski rat. Tragedija talenata (pogibija jednih, iznuđeni izbor pred drugima: emigracija ili boljševički sistem, a i iskrena vjera trećih u slobodu stvaralaštva i slobodu Ukrajine i za boljševičke vlasti).
  1. Ukrajinski preporod. Književni pravci i škole. Najvažnija udruženja književnika i njihova estetska načela: Pjesnička zbirka P. Tyčyne Sunčani klarineti(Sonjačni klarnety, 1918.) – vrhunac ukrajinskoga simbolizma. Tragedija talenata u totalitarizmu. Simbolistička Bila studija (1918.) i njezina nasljednica Muzaget (1919.) – pisci J. Savčenko, K. Poliščuk, P. Tyčyna i dr., redatelji L. Kurbas, M. Tereščenko, slikar A. Petryc’kyj.
  2. Futurističke grupe Flamingo(1919.), Udarna grupa futurista(1920.), Komkos(1921.) ujedinjuju se u Aspanfut (1922.) – M. Semenko, O. Slisarenko, G. Škurupij i dr. Pjesnik M. Semenko – teoretičar, osnivač i središnja ličnost futurističkog pokreta u Ukrajini.
  3. Zasljepljenje magijom revolucije i “forsirani” prijelaz od simbolizma do revolucionarnog romantizma – V. Čumak, G. Myhajlyčenko, V. Ellan-Blakytnyj i mnogi dr. Drugačija romantika u romanima Ju. Janovs’koga.Četiri sablje (Čotyry šabli, 1930.).
  4. Udruženje pisaca o selu Plug (1922.-1932.) – S. Pylypenko, G. Epik, D. Gumenna i dr. Roman A. Golovka Korov (Bur’jan, 1927.) – ogledalo društvene stvarnosti 20-ih godina.
  5. Udruženje proleterskih pisacaGart(1923.-1925.) – V. Ellan-Blakytnyj, V. Sosjura, O. Dovženko, M. Hvyl’ovyj i dr. Poezija V. Sosjure, M. Bažana. Satira i humor. O. Vyšnja.
  6. Hvyl’ovyj – stožerna figura ukrajinskoga preporoda. Romantična, lirsko-impresionistička (nerijetko s elementima ekspresionizma, ponekad i nadrealizma) novelistika, bezsižejna ornamentalna proza i nenadmašna pamfletistika strasnog polemičara.
  7. Književna diskusija (1925.-1928.), izazvana pamfletima M. Hvyl’ovyja.
  8. Politički neangažirani književnici, koji su inzistirali na estetskoj vrijednosti, ujedinjeni su u udruženjima:Aspys(1923.-1924.) – L. Staryc’ka-Černjahivs’ka, B. Antonenko-Davydovyč, N. Romanovyč-Tkačenko i dr., Lanka(1924., od 1926. MARS) – V. Pidmogyl’nyj, Je. Plužnyk, G. Kosynka i dr.
  9. Seoska proza G. Kosynke i intelektualna proza V. Pidmogyl’noga. RomanGrad(Misto, 1928.).
  10. Antisentimentalna i antipatetična lirika Je. Plužnyka – humanista.
  11. Skupina “neoklasika” – “petorica s Parnasa” – M. Zerov, M. Ryl’s’kyj, P. Fylypovyč, M. Draj-Hmara, O. Burgart. Poezija M. Zerova i M. Ryl’s’koga.
  12. VAPLITE (1926.-1928.) kao alternativa režimskoj književnosti – M. Hvyl’ovyj, M. Kuliš, M. Jalovyj i dr. Dramaturgija M. Kuliša.
  13. VUSPP (1927.-1932.) – udruženje književnika lojalnih režimu – I. Mykytenko, I. Kulyk, I. Kyrylenko i dr. Molodnjak (1926.-1932.) – L. Pervomajs’kyj, P. Usenko, A. Šyjan i dr. Dramaturgija I. Mykytenka. Komedija Solo na flauti (Solo na flejti, 1933.).
  14. Uništenje Ukrajinske akademije znanosti (1929.). Gladomor 1932.-1933. Ukrajinska književnost o genocidu. Pripovijest U. Samčuka Marija (1933.) i roman V. Barke Žuti knez (Žovtyj knjaz’, 1961.).
  15. Teror nad intelektualcima. Knjiga V. Petrova (Domontovyča) Ukrajins’ki kul’turni dijači – žertvy bil’šovyc’kogo teroru (1942.), posvećena književnicima. Druga djela V. Petrova.
  16. Književni proces u Zapadnoj Ukrajini. Pjesništvo B.-I. Antonyča – unikalna pojava u poeziji.
  17. “Praška škola”. Pjesnici O. Teliga i O. Ol’žyč. Stvaralaštvo Je. Malanjuka.

     Literatura:

  1. Obvezatna:
  1. Istorija ukrajins’koji literatury XX – poč. XXI st., I-III (2013-2017) – Kyjiv
  2. Istorija ukrajins’koji literatury XX st., I-II (1993-1995, 1998) – Kyjiv
  3. Žyvycja: Hrestomatija ukr. lit. XX st. (1998) – Kn. I. – K.: Tvin inter
  4. Antologija svitovoji literaturno-krytyčnoji dumky (1996) Za red. M. Zubryc’koji – L’viv
  5. Lavrinenko, Ju. (2000) Rozstriljane vidrodžennja: Antologija. – Kyjiv
  6. Ukrajins’ke slovo: Hrestomatija, I-IV (1993) – Kyjiv
  7. Žulyns’kyj, M. (2011) Ukrajins’ka literatura: tvorci i tvory. – K.: Lybid’

Dopunska:

  1. Flaker, A. (1986) Stilske formacije. – Zagreb
  2. Grabovyč, G. (1994) Velyka literatura. – Kyjiv
  3. Malanjuk, Je. (1991) Knyga sposterežen’. – Kyjiv
  4. Šereh, Ju. (1993) Tretja storoža: Literatura. Mystectvo. Ideologija. – Kyjiv

Ishodi učenja: Kolegij Ukrajinska književnost 6 omogućava ostvarenje slijedećih ishoda učenja

  1. Primijeniti naučenu književnokritičku aparaturu i temeljne spoznaje o književnostilskim formacijama u analizi i tumačenju književnih djela.
  2. Opisati i komentirati pojedine povijesne, kulturne i društvene procese u Ukrajini i s njima u vezi nastala književna djela.
  3. Kritički prosuđivati o pojedinim književnim pojavnostima u ukrajinskoj književnosti u odnosu prema prilikama u ukrajinskom društvu..
  4. Odrediti obilježja poetike pojedinih pravaca u ukrajinskoj književnosti i dovesti ih u vezu s književnim kretanjima u Europi.
  5. Koristiti relevantnu stručnu i znanstvenu literaturu radi vlastitog usavršavanja u struci.

Način polaganja ispita:  kroz seminarski rad, polaganje obvezatnih kolokvija i usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:

Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta.