Naziv kolegija: Ukrajinska književnost 3 (prva pol. 19. st.)

Nastavnici: Dr. sc. Domagoj Kliček

ECTS – bodovi: 5

Jezik: ukrajinski

Trajanje: jedan semestar

Status: obvezatni kolegij

Oblik nastave: predavanja i seminar

Uvjeti za upis: položeni ispit iz književnosti prethodnoga semestra

Studentske obveze: redovita nazočnost na nastavi, sudjelovanje u seminarskim temama, čitanje tekstova i preporučene literature, citiranje određenih tekstova.

Način polaganja ispita: pismeni.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: seminar, čitanje tekstova i preporučene literature, citiranje određenih tekstova, diskusija, uporaba računala (Power Point , internet).

Cilj kolegija: Formiranje stručne kompetencije slavista-ukrajinista s osvrtom na razvoj osnovnih dosegnuća književnosti jednog od najvećih slavenskih naroda, u kontekstu  općeevropskih  tendencija. Poslije upoznavanja s literaturom prethodnih razdoblja, prva polovica 19. stoljeća predočava posve drukčiju pojavu poznatu kao «nova ukrajinska literatura». Kolegij usmjeren je na učenje i spoznaju osobitosti nastanka i razvoja književnosti kraja 18.- prve polovice 19. stoljeća s posebnim osvrtom na problem nacionalnoga preporoda, utvrđivanja ukrajinskog književnog jezika, obraćanja prema narodu kao glavnom liku književnosti. Posebice se prati razvoj imperijskoga diskursa i kontrdiskursa kao determinante književnoga procesa.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij  usmjerava na dalju izgradnju kompletne vizije ukrajinske književnosti, sagledavane s pozicija nacionalne osebujnosti i tipološke srodnosti s drugim europskim književnostima. Predočeni su povijesno – kulturni preduvjeti nastanka književnosti razdoblja, osnovni zakonitosti razvoja ukrajinskog književnoga toka, književni pravci, žanrovske osobitosti, povezanost književnoga procesa s filozofskom mišlju Ukrajine i europskih naroda. Funkcija i značaj folklorizma, historizma ukrajinske književnosti u preporodu idejno-estetskog sadržaja. Dublje upoznavanja ukrajinske književnosti uklapa se u dalje obogaćivanje svjetonazornih, kulturnih spoznaja studenta.

Korištene metode: Proučavanje povijesti književnosti prema principu književnog portretiranja s posebnim naglaskom na upoznavanje teksta. Individualan pristup studentu kao predstavniku struke, orijentiranje na perspektivne, malo poznate teme koje bi mogle biti iskorištene u komparativnom proučavanju nacionalne te inih kultura. Analiza poetike i simbolike pjesničkoga djela. Rad s kritičkom literaturom, raspoznavanje metoda literaturne kritike. Uporaba ilustrativne građe, audio–vizualne informacije, ekraniziranih ilustracija književnosti. Terenska nastava u Ukrajini s posebnim orijentiranjem na proučenu građu.

Sadržaj kolegija po tjednima:

1.tjedan: Osobitosti razvoja ukrajinske književnosti na rubu 18-19. stoljeća – kao «nacionalni preporod». Pojmovi te reflektiranje klasicizma, prosvjetiteljskoga realizma u ukrajinskoj književnosti. Značaj Ivana Kotljarevs’kog  i njegove Enejide u razvoju ukrajinske književnosti. Lik Ukrajine u stvaralaštvu Kotljarevs’kog. Problem ukrajinskog književnog jezika, Ševčenko o Kotljerevs’kom. Analiza teksta s uočavanjem osobitosti nacionalne koloristike u Enejidi.  

2. tjedan: Ukrajinska dramska književnost, značaj kazališta u uvjetima prezentiranja etnosa; političke okolnosti aktualiziranja dramaturgije. Dramska djela 1810-1840: Ivan Kotljarevs’kyj, Kvitka-Osnovjanenko, Vasylj Gogolj i drugi. Povezanost s baroknom teatralnom tradicijom i novim tendencijama u europskome kazalištu. Mjesto folklora u ukrajinskom kazalištu, nacionalni kolorit teatra.

3. tjedan: Osobitosti razvoja proze: elementi klasicizma, sentimentalizma  (Kvitka-Osnovjanenko). Prosvjetiteljski realizam (Gulak-Artemovs’kyj, Jevgen Grebinka). Žanrovske osobitosti pjesništva.

4. tjedan: Postupna vladavina romantizma, specifikum ukrajinske romantike. «Ukrajinske škole» u drugim nacionalnim kulturama. Odraz nacionalnih osobitosti u svjetonazoru, filozofskim pogledima i stvaralaštvu Gogolja.

5. tjedan: Škole ukrajinske romantike: Harkivs’ka romantika (Izmajil Sreznevs’kyj, Levko Borovykovs’kyj, Amvrosij Metlyns’kyj, Mykola Kostomarov).  Zapadna Ukrajina i Rus’ka trijcja (Markijan Šaškevyč, Ivan Vagylevyč, Jakiv Golovac’kyj). Problem nacionalnog identificiranja, pojam rus’ki, Rusyn u zapadnoukrajinskom nacionalnom preporodu.

6. tjedan: Osnovne tendencije u razvoju ukrajinske književnosti 40-60 godina 19. stoljeća. Počeci kritičkoga realizma. Ukrajina u sustavu dva imperija, uvjeti razvoja nacionalno-kulturnoga preporoda. Politička sukobljavanja, problem nacionalnoga identiteta. Nastanak  prve političke organizacije Kyrylo-Metodijevo društvo.

7. tjedan: Kijevska romantika. Osobitosti ukrajinskog romantičarskog slavizma (Mykola Kostomarov). Historizam kijevske romantike, glorificiranje prošlosti, problem jezika, suodnos grada i sela. Pogledi Kuliša.  Mjesto i značaj Tarasa Ševčenka u  društvu. Osobitosti svjetonazora Ševčenka. Sudbina društva i njegovih članova.

8. tjedan. Taras Ševčenko, značaj, mjesto u nacionalnom preporodu, problemi kritičkog interpretiranja stvaralaštva pisca. Periodi života i stvaralaštva. Umjetnička ostavština Ševčenka. Prvo razdoblje stvaralaštva tarasa Ševčenka, specifika romantizma, žanrovske osobitosti. Poema Kateryna, karakter historizma  u poemama Ševčenka; balade, poslanice; povijesne okolnosti poeme Gajdamaky.

9. tjedan: Dramsko stvaralaštvo Tarasa Ševčenka, povezanost s aktualnim problemima nacionalnog identiteta. Rodoljubne, socijalne drame, folklorizam teatra Ševčenka. Trijada: prošlost, suvremenost i budućnost u stvaralaštvu prvoga razdoblja. Sinkretizam stvaralačke metode u stvaralaštvu prvoga razdoblja. 

10. tjedan: Lirika  razdoblja «Tri lita».  Analiza pjesama. Struktura i sadržaj pjesničkoga djela. Politička poema «San» (1844). Filozofska pozicija pjesnika u poslanicama. Duma i Dumka; misterija kao politička forma: poema Kavkaz (idejni sadržaj, kompozicija, melodika djela). Biblijski motivi. Poslanica I mertvim, i živim… Kompozicija i idejni sadržaj Zapovita. Značaj pjesništva razdoblja Tri lita. 

11. tjedan: Stvaralaštvo Ševčenka u progonstvu 1847 – 1858.

12. tjedan: Stvaralaštvo Ševčenka poslije progonstva.

13.  tjedan: Filozofska problematika stvaralaštva Tarasa Ševčenka. Mjesto i značaj Ševčenka u razvoju ukrajinske literature. Ševčenkovljeva poetika.

14. tjedan: Od romantizma prema realizmu.: valterskotovski roman. Stvaralaštvo Pantelejmona Kuliša. Problem nacionalne i socijalne sudbine ukrajinskog naroda u djelima Kuliša.

15. tjedan: Kolokvij.

Literatura:

Obvezatna:

Čyževs’kyj, D. I. (2003). Istorija ukrajins’koji literatury. – Kyjiv.

Julija Solod. Ukrajins’ka klasyčna liteatura. Kyjiv, 2008.

Myhajlo Najenko. Hudožnja literaira Ukrajiny. Vid mifiv do real’nosti. Kyjiv, 2012.

Historija ukrajins’koji literatury. Literatura XIX stolittja (1800 – 1830). 2016. Ur. Bondar, Mykola; Kuznecov, Jurij. Tom tretij. Naukova dumka. Kyjiv

Historija ukrajins’koji literatury. Taras Ševčenko. 2014. Ur. Dzjuba, Ivan. Tom četvertyj. Naukova dumka. Kyjiv

 

Dopunska:

Hrvatska ševčenkiana. Priredio Jevgenij Paščenko. Zagreb, 2011.

Ukrajina (1997).- Kolo.- Zagreb: Matica hrvatska, br. 3.

Ukrajina (2006). –  Hrvatska revija, Matica hrvatska, proljeće.