Uvod u studij ukrajinskog jezika

Uvod u studij ukrajinskog jezika

 

Nastavnica: prof. dr.sc. Oksana Timko Đitko

ECTS bodovi: 3 ECTS

Jezik: hrvatski i ukrajinski

Trajanje 1 semestar (1., zimski)

Status: obvezni

Oblik nastave: 2 sata predavanja tjedno (30P/0S/0V)

Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta

Cilj kolegija: Kolegij daje cjelovitu sliku o domeni lingvistike i njezinim osnovnim problemima upoznajući studente s temeljnim sustavom pojmova i termina pojedinih lingvističkih disciplina kao i autorima (školama) koji su dali značajan doprinos razvoju lingvistike kao znanosti. Kolegij predstavlja uvod u kompletan ciklus lingvističkih kolegija u toku studija

Studentske obveze: redovito prisustvovanje predavanjima, sudjelovanje u diskusijama. Tijekom semestra studenti pišu 3 testa iz svake od prijeđenih cjelina.

Način polaganja kolegija: pismeni i usmeni ispit

 

Sadržaj kolegija:

  1. Predmet proučavanja. Znakovna priroda jezika. Opozicija jezik – govor. Lingvističke discipline prema području i metodologiji proučavanja.
  2. Fonetika i fonologija. Glasovi i njihova podjela. Pojam fonema i alofona. Distinktivna obilježja. Morfologija. Morfem i alomorf. Vrste morfema. Leksičko i gramatičko značenje. Tvorba riječi. Fleksija. Gramatičke kategorije. Kriteriji za klasifikaciju vrsta riječi.
  3. Sintagma. Rečenica. Tekst/diskurs. Tipovi sintaktičkih veza. Stilistika. Višeznačnost pojma stil.
  4. Predmet semantike. Značenjski odnosi u semantičkom polju: Hiponimija. Hiperonimija. Antonimija. Sinonimija. Homonimija. Polisemija. Leksikologija i leksikografija. Vrste rječnika. Struktura leksikografske jedinice. Vremenska, područna i funkcionalna raslojenost leksika. Problem posuđenica i tuđica. Onomastika.
  5. test. Uvodno predavanje o jezičnoj raznolikosti i o genealoškoj podjeli jezika. Indoeuropski jezici.
  6. Istočnoslavenski jezici.
  7. Staroslavenski jezik. Južnoslavenski jezici.
  8. Zapadnoslavenski jezici.
  9. Morfološka klasifikacija jezika. Analitički i sintetički jezici.
  10. Nastanak i razvoj od piktograma, ideograma i slogovnog pisma do alfabeta. Grafemika. Slavenska pismenost. Ortografija i ortoepija. Transkripcija i transliteracija.
  11. test. Lingvistička istraživanja do 20. st. Velike lingvističke tradicije: indijska, kineska, hebrejska, arapska, antička. Komparativno-historijska lingvistika, biološki determinizam, humboldtizam, psihologizam, “mladogramatičari”.
  12. Pregled lingvističkih istraživanja u 20. st. Ženevska škola. Praški lingvistički krug. A. Martinet. Danski glosematičari. Transformacijsko-generativni model N. Chomskog.
  13. de Saussure i strukturalizam. Jezična djelatnost. Jezik i govor. Struktura jezičnog znaka. Arbitrarnost i motiviranost znaka. Sinkronija i dijakronija. Sintagmatske i paradigmatske veze. Odjeci strukturalizma.
  14. Jezik kao sustav i jezik kao standard. Jezične funkcije po R. Jakobsonu. Formalizacije u lingvistici. Norma i standard. Jezični purizam. Jezična zajednica i jezični identitet (tipološki, genealoški, vrijednosni). Jezični supstrat i superstrat.
  15. test. Razvoj lingvistike u Ukrajini. Povijest standardizacije ukrajinskog jezika. Leksikografija u Ukrajini.

 

Literatura

Obvezna

1.    Škiljan, D. (1994. Ii kasnija izdanja). Pogled u lingvistiku. Rijeka: Naklada Benja.

2.    Glovacki-Bernardi, Z. (prir) (2001). Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga

Dodatna

Карпенко, Ю. О. (2006). Вступ до мовознавства, В.ц. Київ: Академія.

 

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska anketa Sveučilišta u Zagrebu