Naziv kolegija: Ukrajinska književnost IV (2023./2024.)
Ime nastavnika: dr. sc. Dariya Pavlešen, Pavao Jergović
Oblik nastave: predavanja i seminar (3 P + 1S)
Trajanje: V. semestar – zimski
Broj ECTS bodova: 5
Status: obvezatni kolegij
Uvjeti za upis: položeni ispit iz kolegija Ukrajinska književnost 3
Jezik: ukrajinski, uz uvodni hrvatski
Studentske obveze: redovito pohađanje nastave (predavanja i seminara), sudjelovanje u seminarskim temama te izrada seminarskog rada, redovito čitanje odabranih tekstova te interpretacija književnih tekstova na nastavi, proučavanje obvezatne (i dopunske) stručne literature.
Način polaganja ispita: seminarski rad i usmeni ispit.
Ciljevi kolegija: Predočiti razdoblje daljega progresa ukrajinske kulture, književnosti, razvoja plodnih tradicija iz prethodnih etapa te nastanak novih umjetničkih kvaliteta. Pokazati pregledno razvoj književnosti kroz središnje osobitosti, uputiti na tekstove kroz čitanje i učenje određenih pjesničkih primjera.
Sadržaj kolegija: Kontekst razvoja ukrajinske kulture i književnosti u uvjetima imperijske politike sredine i druge pol. 19. stoljeća. Idejno-teorijske, estetske osnove stvaralaštva ukrajinskih književnika. Stil realizma (proza, pjesništvo, dramaturgija), idejni sadržaj, uloga književnika intelektualca u otporu denacionalizatorskoj politici imperija.
Raspored rada:
- Ukrajina u imperijskom diskursu: zabranjivanja ukrajinskog jezika od strane ruske carističke administracije. Uloga ukrajinske književnosti u buđenju nacionalne svijesti naroda: prvi ukrajinsku časopis „Osnova“, nova imena – Glibov, Ruudans’kyj, Svydnyc’kyj, Fed’kovyč, Storoženko.
- Proza realizma. Marko Vovčok, Narodni opovidannja, jezik teksta, lik ukrajinske žene, Ševčenko o Marku Vovčok.
- Jurij-Osyp Fed’kovyč, pjesnik, prozaik, dramaturg – izraz kontrdiskursa u Bukovyni. Oleksa Storoženko, prozaik istočne Ukrajine (pripovijetke). Evolucija proze od narativne do pripovijesti. Prvi ukrajinski socijalno-psihološki roman A. Svydnyc’kog Ljuborac’ki.Tragedija denacionalizacije u sudbini A. Svydnyc’kog.
- Pjesništvo poslije T. Ševčenka 60-70-ih: od apologetizma do traganja za vlastitim stilom (Staryc’kyj, Sčogoliv, Manžura, Rudans’kyj, Glibov).
Leonid Glibov – bajkar 1850-70. godina. Lirska poezija (romans „Žurba“).
Stepan Rudans’kyj –gumoresky, rodoljubno pjesništvo „Povij vitre, na Vkrajinu…“ - Proza 1870-ih: Narodnyc’kiideali u ukrajinskoj književnosti. (Nečuj-Levyc’kyj, Panas Myrnyj). Književne diskusije 1873-78. (M. Dragomanov, I. Bilyk, I. Nečuj Levyc’kyj, Ivan Franko) Mjesto i značaj P. Kuliša u književnome toku dr. pol. 19. stoljeća).
- Ivan Nečuj-Levyc’kyj. Život i stvaralaštvo. Objektivno – epska proza, humor i satira. Pripovijest-kronika Mykola Džerja; društveno-svakidašnjica u pripovijesti Kajdaševa simja.
Estetizam kao kontradiskurz: jezik djela, uloga krajolika.
Prvi ukrajinski romani iz života intelektualaca (Hmary, Nad Čornym morem).
Dramska djela Nečuja-Levyc’kog. Pisac-rodoljub u književnome razvoju kraja 19. st. - Panas Myrnyj. Život i stvaralaštvo.
Osebujnost analitičkog realizma u ukrajinskoj književnosti dr. pol. 19. stoljeća: psihologizam, djela iz života ukrajinskih intelektualca-oporbenjaka carizmu (Lyhi ljudy). Kompozicija djela, uloga pejzaža, psihologizam. Društveni roman Hiba revut’ voly jak jasla povni? Društveno-psihološki roman Povija. Dramska djela. - Idejno-estetska traganja u pjesništvu 80-90-ih godina (Jakiv Ščogoliv, Ivan Manžura, Olena Pčilka). Pjesnici-disidenti Borys Grinčenko, Pavlo Grabovs’kyj.
- Značaj i mjesto kazališta, osobitosti razvoja ukrajinske dramaturgije. Teatr koryfejiv (M. Staryc’kyj, M. Kropyvnyc’kyj, I. Karpenko-Karyj). Tematska širina, problem jezika, zabrane teatra, rodoljubna djelatnost.
- Myhajlo Staryc’kyj pjesnik, prozajist, dramaturg. Pjesništvo – rodoljubna, intimna lirika.
Dramska djela: Ne sudylos’, Oj, ne hody Grycju.., Povijesne drame, povijesna proza. - Marko Kropyvnyc’kyj – dramaturg, organizator kazališta. Dramska djela: Daj sercju volju – zavede v nevolju, Doky sonce zijde…, Glytaj. Problem jezika – književni jezik i suržyk; uloga lirske pjesme u dramskom djelu.
- Ivan Karpenko-Karyj, najznačajniji klasik ukrajinske dramaturgije 19. st. Reformiranje drame, psihologizam (Najmyčka, Beztalanna, Sto tysjači dr.) Drame o intelektualcima, povijesna tema.
Jezik likova, drama kao izraz kontrdiskursa. - Ivan Franko, njegova uloga u ukrajinskom nacionalnom preporodu, daljem razvoju književnosti. Životni put – pjesnik, prozaist, dramatičar, kritičar, povjesničar književnosti, publicist, znanstvenik, politički djelatnik.
1.Pjesništvo:
– od 1870-ih: Zbirka Z veršyn i nyzyn, osnovni motivi, osobitost kompozicije. Pjesma Gimn kao prolog, idejni, estetski značaj.
– Ciklus Vesnjanky, simbolizam djela Grymyt’, Zemle moja…Tema revolucionarnoga preporoda u ciklusima Dumy proletraija, pjesma Kamenjari. Novatorstvo u žanru soneta (Tjuremni sonety, Voljni sonety)
– zbirka Zivjale lystja. Motive intimne lirike, žanrovske osobitosti zbirke.
– poeme: povijesne (Ivan Vyšens’kyj), filozofske (Smert’ Kajina, Mojsej) druge poeme.
- Proza:
– tema radnika u ciklusu Boryslavs’ki opovidannja, pripovijesti Boryslav smijet’sja, Boa constrictor – simbolika djela u prikazu psihologije likova.
– djela iz života intelektualaca, moralna propast likova, pripovijesti Osnovy suspil’stva, Dlja domašnjogo vognyšča, likovi intelektualaca-socijalista, pripovijetka Na dni.
– povijesna tema u prozi: pripovijest Zahar Berkut.
- Dramska djela:
– društvena svakidašnjica u drami Ukradene ščastja, likovi intelektualaca: Učytel‘, povijesne drame.
4.Povijest književnosti, prijevodi, folkloristika
- Ivan Franko i hrvatska kulturna baština
Literatura
Obvezatna:
Književni tekstovi prema programu
Myhajlo Najenko. Hudožnja literatura Ukrajiny. Vid mifiv do real’nosti -. Kyjiv, 2012.
Istorija ukrajins’koji literatury XIX stolittja. Knyga druga, (2004). – Kyjiv.
Čyževs’kyj, D. I. storija ukrajins’koji literatury. – Kyjiv, 2003
Julija Solod. Ukrajins’ka klasyčna literatura. Kyjiv, 2008.
Jevgenij Paščenko. Slavist i imperiji. Vatroslav Jagić između galicije, Malorusije i Ukrajine. Zagreb, 2010
Dodatna
Jevgenij Paščenko. Ukrajinsko-hrvatske književne poredbe. Split: Književni krug, 2010.
Sergij Jefremov. Historija ukrajins’kogo pys’menstva. Kyjiv, 1995.
Volodymyr Galyk. Ivan Franko i hrvatska kulturna baština. Zagreb: Udruga hrvatskih ukrajinista, 2012.
Ishodi učenja: Kolegij Ukrajinska književnost IV omogućava ostvarenje slijedećih ishoda učenja:
- opisati i komentirati određene kulturne, povijesne i društveno-političke procese u Ukrajini
- opisati specifičnosti odabranih književnopovijesnih razdoblja i književnostilskih formacija
- izdvojiti i analizirati relevantne obrasce književnopovijesnih razdoblja i pojedinih književnih djela ukrajinske književnosti
- Prepoznati i definirati glavne determinate književnoga razvoja.
- Ilustrirati konkretnim primjerima specifikum razvoja književnosti u kontekstu imperijskoga diskurza i kontrdiskurza.
- Protumačiti značaj književne metode u formiranju nacionalnog identiteta.
- Analizirazi stilske osobitosti pojedinih žanrovski cjelina.
- Kritički prosuđivati u valoriziranju esteske vrijednosti teksta.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:
Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta.